„Mislim da nema snažnije poruke od grupe LGBTI osoba koja se skupila da jasno pokaže da je ponosna na sve dijelove sebe, uključujući to koga volimo i kako se rodno definišemo – što je pravo svake osobe, pravo koje nije osporavano mnogim osobama koje se uklapaju u standarde društvenih normi“, kaže Jovan Džoli Ulićević, član Organizacionog odbora Montenegro prajda.

Polako, ali sigurno nam se bliži 8. septembar i prva Bh. povorka ponosa u Sarajevu. Najavom povorke ponosa pokrenuta je lavina različitih pitanja o trenutnom položaju LGBTI osoba u Bosni i Hercegovini. Povorke su izuzetno važni događaji, posebno, jer sva nevidljiva pitanja donose u širu javnost i stavljaju ih na dnevne redove državnih organa upravljanja. Zbog toga smo odlučili_e razgovarati sa članovima i članicama Organizacionih odbora različitih povorki, kako bi dobili_e odgovor na pitanja –  Kakav uticaj prva povorka ponosa ima na život LGBTI osoba? i Na koji način povorka pomaže pri donošenju i unaprjeđivanju postojećih zakonskih regulativa koje će olakšati život LGBTI osoba unutar jedne države?

„Povorka ponosa, kao i svaki drugi protest, najefikasniji je oblik borbe za ljudska prava LGBTI osoba. Povorka ponosa razbija mitove o nepostojanju lezbejki, gej muškaraca, biseksualnih, transrodnih i interspolnih osoba i čini ih vidljivim svojim sugrađanima/kama. Ona omogućava zajednici da artikuliše svoje zahtjeve prema državi, i briše argument da se ne treba raditi na ljudskim pravima tako malog broja osoba. U političkom/pravnom kontekstu ona gura usvajanje zakona i politika, ili mijenjanje istih. U društvenom kontekstu povorka dovodi do tolerancije i inkluzije dozvoljavajući cisrodnim i heteroseksualnim građanima/kama da vide svoje LGBTI sugrađane/ke i da vide da su međusobno sličniji nego što su mogli zamisliti“, kazala nam je Vladana Vasić, članica Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa.

O tome koliko je povorka bitna za jednu državu ali i koliko je potrebna za njenu LGBTI zajednicu govori u prilog i najavljivanje prve Parade ponosa u Makedoniji. Parada ponosa Skoplje bit će održana 29. juna u Skoplju. Kako su organizatori_ce najavili_e, parada će biti otvorena za sve bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost, vjeru, pol, seksualnu orijentaciju ili rodni identitet.

„Direktna vezu između Parade ponosa i unaprijeđenja zakonske regulative za LGBTI osobe ne postoji. Ono što postoji kao mogućnost je poboljšanje razumijevanja i prihvatanja LGBTI osobama od strane pripadnika_ca cis i hetero većine društva.  Prva parada je značajna jer će dati impuls svim slijedećim paradama koje će biti organizovane, i zato je veoma bitno da se održi bez ikakvi incidenta i poteškoća“, rekao nam je Antonio Mihajlov, član Organizacionog odobra Parade ponosa Skoplje.

Kako to izgleda kada se održi prva povorka ponosa i kakve ustvari ona promjene u političkom ali i zakonskom sistemu donosi govori nam Jovan Džoli Ulićević, član Organizacinog odbora Montenegro prajda.

„Prvi Montenegro Prajd je bio svojevrsna revolucija u Crnoj Gori – to je bilo uzimanje prostora za sebe, svih nas kojima taj prostor nije bio dozvoljen godinama, to je bilo odbijanje da se sramimo i da se bojimo, da se krijemo. Odgovor društva na takav stav je bio snažan i okrutan, međutim, brzo se pokazalo da je taj momenat hrabrosti imao mnogo uticaja na sve naredne i da je bio katalizator jedne lavine promjena koje sad otvaraju mnoga vrata slobode za LGBTIQ osobe u Crnoj Gori. Što se tiče političke klime, takođe, rekao bih da se mnogo toga promijenilo od 2013. Intenzivnim radom aktivista/kinja došli smo do otvaranja vrata mnogih institucija i potpuno drugačijeg pogleda na ljudska prava LGBTIQ osoba. Značaj prvog Prajda šalje snažnu poruku svakom društvu u kojem se vjeruje da smo manje vrijedni, da smo bolesni, da ne postojimo ili da je naše postojanje pogrešno. Mislim da nema snažnije poruke od grupe LGBTIQ osoba koja se skupila da jasno pokaže da je ponosna na sve djelove sebe, uključujući to koga volimo i kako se rodno definišemo – što je pravo svake osobe, pravo koje nije osporavano mnogim osobama koje se uklapaju u standarde društvenih normi. Organizovanje prvog prajda je jedan radikalan potez koji znači samo jedno – nikad više nećemo ćutati, poginjati glavu, strahovati i stidjeti se. Montenegro Prajd je na mnogo načina doprinio poboljšanju naših života, prije svega osnaženjem naše zajednice. Svake godine vidim sve više LGBTIQ osoba koje izlaze na prajd, ili učestvuju u organizovanju Prajda. Sve više nas shvata da nas se tiče da se borimo za svoja ljudska prava, da je važno da pokažemo da smo odlučni u namjeri da živimo autentično i slobodno, jednako uživajući sva prava koja uživaju naši cisrodni i heteroseksualni sugrađani/ke. Osim zajednice, prajd je uticao na opštu populaciju, pa vjerujem da su ljudi vidjeli da nije ništa strašno, da je to jedna povorka ljudi koji traže svoja prava, jedan građanski protest koji se zalaže za svačija ljudska prava i drago mi je da se to prepoznaje. Na kraju, mislim da je mnogo uradio i za naše porodice i prijatelje/ice, koji su takođe svake godine sve brojniji na prajdu i javno podržavaju svoje LGBTIQ bližnje“, kazao je Jovan te dodao, „prajd je mjesto za sve nas, jer svi – kolektivno kao društvo, moramo da vratimo sebi osjećaj ponosa i osjećaj dužnosti borbe za slobodu svih nas, slaveći naše različitosti i osvajajući mjesto za svaku od njih“.

Stoga, vratimo si osjećaj ponosa i dužnosti borbe za slobodu 8. septembra na ulicama Sarajeva, baš zato što će nam prva Bh. povorka donijeti potrebnu vidljivost i pokrenuti prijeko potrebne procese riješavanja osnovnih ljudskih pitanja LGBTI osoba u našoj državi. Šetaj i ti, budi dio revolucije!

Autor: Admir Adilović

Izvor: Tuzlanski Otvoreni Centar