Početak rada Radne grupe za izradu nacrta Zakona o pravnom prepoznavanju roda baziranog na samoodređenju – Svečano otvaranje

Asocijacija Spektra je 04., 05. i 06. jula zvanično otvorila dugonajavljivano poglavlje od čijeg ishoda zavisi veliki iskorak koji će Crna Gora napraviti na putu zaokruženja zakonskih okvira kada su u pitanju prava i slobode LGBTIQ+zajednice. Kreiranje Zakona o pravnom prepoznanju roda baziranog na samoodređenju je obaveza koja proističe iz Strategije za unapređenje kvaliteta života LGBTI osoba za period 2019-2023. godine, koju sprovodi Vlada Crne Gore. Na osnovu Strategije, Zakon je potrebno usvojiti do kraja 2023. godine. Ovo zakonsko rješenje je predstavlja zaokruživanje pravnog okvira u odnosu na ljudska prava LGBTI osoba, koje će transrodnoj zajednici obezbijediti pravo na promjenu oznake pola u ličnim dokumentima bez uslovljavanja sterilizacijom, što predstavlja grubo kršenje prava na privatnost, tjelesni i lični integritet, ali i dostojanstven život. Ovim Zakonom će se štiti jedan od osnovnih principa ljudskih prava – pravo na samoodređenje.

Povodom početka rada Radne grupe, organizovali/e smo svečano otvaranje i seminar kako bi se svi/e članovi/ice upoznali/e sa svrhom i relevantnošću usvajanja ovog zakona, ali i izazovima koje će zagovaranje ovog zakona nositi sa sobom.

Svečano otvaranje

Povodom svečanog otvaranja, prvog dana, Spektra je organizovala panel na kojem su govornici/e bili/e: Fatmir Gjeka, Ministar ljudskih i manjinskih prava, H.E. Oana Cristina Popa, ambasadorka delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori, Evgenia Giakomoupolou, šefica kancelarije Savjeta Evrope i Jovan Džoli Ulićević, izvršni direktor Asocijacije Spektra i član radne grupe.

U svom izlaganju, Ministar Gjeka, u svom izlaganju iskazao je zadovoljstvo povodom početka rada Radne grupe i podsjetio da se 43. Vlada Crne Gore obavezala na poštovanje života u društvu različitosti, bivajući svjesna činjenice da ljudska prava pripadaju svim ljudima, bez diskriminacije po bilo kom ličnom svojstvu, poput seksualne orijentacije i rodnog identiteta.

„Smatram da je vrlo značajno da smo svi okupljeni oko zajedničkog cilja i da iz svojih nadležnosti odgovorimo ovom važnom zadatku. Ovaj Zakon omogućiće da transrodne, rodno varijantne i interpolne osobe ostvare zagarantovana prava na osnovu Ustava i čitavog seta zakona i međunarodnih dokumenata i unaprijede kvalitet svog života.

Fatmir Gjeka
Fotografija preuzeta sa: prcentar.me

H.E. Oana Cristina Popa osvrnula se na važnost koju ovaj Zakon ima u crnogorskom pravnog okviru u kontekstu budućeg članstva naše zemlje u Evropskoj uniji.

„Socijalna, politička i ekonomska snaga Evropske unije dolazi iz našeg jedinstva u različitostima. Ravnopravnost i nediskriminacija su sržne vrijednosti na kojima počivaju fundamentalna prava u Evropskoj uniji“

Cristina Popa naglasila je da je diskriminacija LGBTIQ+ osoba u EU i dalje prisutna, naročito kada su u pitanju transrodne osobe, te da je u skladu sa ovim nova Strategija unaprijeđenja života LGBTIQ+ osoba u EU usvojena 2020. godine (za period 2020-2025) zahtjeva od država članica, veći nivo prepoznavanja transrodnih, nebinarnih i interpolnih osoba i raznolikost potreba cijele LGBTIQ+ zajednice, naročito onih koji/e su pogođeni/e interseksionalnom diskriminacijom.

Komentarišući progres Crne Gore, kao države liderke u regionu, kada su u pitanju pravni okviri koji regulišu prava i slobode LGBTIQ+ zajednice, Cristina Popa osvrnula se na usvajanje Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola.

„Međutim, mnogo toga nije urađeno da bi se to (pravo) realizovalo. Upravo zato se nadam da ćete izradom Zakona o pravnom prepoznanju roda baziranog na samoodređenju omogućiti da on stvarno zaživi“

H.E. Oana Cristina Popa,
Fotografija preuzeta sa prcentar.me

Evgenia Giakomoupolou kazala je da za izradu Zakona o pravnom prepoznavanju roda baziranog na samoodređenju postoje evropski standardi, pojašnjavajući da Evropski sud za ljudska prava „probija led i pomjera granice kada je u pitanju samoodređenje“.

Ukazala je na Rezoluciju Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope 2048 iz 2015. godine.

„Oni su prepoznali da su to standardi koje treba usvojiti. Pravo preoznavanje znači izrada brzih, transparentnih i pristupačnih procedura baziranih na samoodređenju za promjenu imena i pola za transrodne osobe prilikom izdavanja raznih dokumenata za sve koji žele da iskoriste to pravo bez obzira na godine i status u društvu“, navela je Giakomoupolou.

Istakla je da je bitno ukinuti sterilizaciju, kao i sve druge medicinske mjere koje su propisane kao preduslov za dobijanje pravnih dokumenata.

„Naglašavam sva ova dokumenta jer smatram da ne možemo ništa uzeti zdravo za gotovo.“

Istakla je da je vidan porast govora mržnje, antirodnog narativa koji primarno pogađa trans zajednice, te samim tim raste potreba većeg stepena zaštite i unaprijeđenja pravnih okvira koji regulišu prava žena, LGBTIQ+ osoba.

„Ne smijemo da dozvolimo da se čini korak unazad, već da se ide naprijed“, poručila je Giakomoupolou.

Evgenia Giakomoupolou,
Fotografija preuzeta sa: prcentar.me

Jovan Džoli Ulićević istakao je da je Crna Gora jedna od 9 evropski zemalja u kojima  transrodne osobe i dalje prolaze kroz sterilizaciju kako bi promijenile oznaku pola u dokumentima.

U daljem govoru poručio je da:

„Ovakva praksa predstavlja najgrublje kršenje naših ljudskih prava, našeg prava na tjelesni i lični integritet pravo na privatnost i porodični život, pravo na odlučivanje o sopstvenom životu, te pravo na dostojanstven život. Upravo zbog činjenice da biramo između sterilizacije koja nam omogućava dokumenta koja odgovaraju našem rodnom identitetu i društvenog nasilja koje nastaje onda kada naša dokumenta ne odgovaraju našem rodu, mi biramo između jednog ili drugog vida nasilja“

Čvrsto vjerujemo da nijedna država ne smije da dozvoli ovakav tretman prema svojim građanima/kama. Danas smo ovdje jer počinje proces kojim ćemo ovakvu praksu, nadam se, trajno promijeniti i učiniti da su transrodne osobe za jedan jako važan korak bliže dostojanstvenom životu, te društvu u kojem nećemo biti tretirani kao građani i građanke drugog reda, već kao aktivni članovi i članice, koji itekako imaju šta da pruže Crnoj Gori, obogaćujući je svojom raznolikošću i potencijalom“, poručio Džoli.

Jovan Džoli Ulićević
Fotografija preuzeta sa prcentar.me

Direktorica Direktorata za ljudska prava u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Mirjana Vlahović Andrijašević poželjela je svim članovima/icama srećan rad i adresirala proces kroz koji će biti neophodno proći kako bi ovaj Zakon prošao u Skupštini Crne Gore u planiranoj 2023. godini.

Nakon toga pozvala je sve prisutne da se predstave kako bi grupa imala priliku da se međusobno upozna.

O seminaru koji se odvio u naredna dva dana možete pročitati klikom na linku:

Za ostatak fotografija sa svečanog otvaranja i video snimke govora u cijelosti posjetite stranicu medija PR Centar.

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se /  Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se /  Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se /  Promeni )

Povezivanje sa %s